Milioni Amerikanaca izaći će na birališta, koja su počela da se otvaraju širom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u utorak, kako bi odlučili ko će od dvoje predsjedničkih kandidata – demokratkinje Kamale Harris i republikanca Donalda Trumpa – voditi zemlju u naredne četiri godine, javlja Anadolu.
Birači će na ovim izborima odlučivati i o članovima američkog Kongresa, a pravo glasa ima oko 244 miliona ljudi starijih od 18 godina.
Izbori u SAD-u održavaju se u šest vremenskih zona, te se i birališta otvaraju i zatvaraju postepeno. Prva biračka mjesta su počela da se otvaraju u pet sati ujutro po istočnom vremenu (11 po srednjoevropskom) u nekim dijelovima Vermonta. A kako dan bude odmicao, otvaranje birališta se nastavlja u svim dijelovima zemlje. Posljednja će biti otvorena birališta u saveznoj državi Havaji.
Skoro 83 miliona ljudi je glasalo prijevremeno putem pošte ili lično, prema podacima Izborne laboratorije Univerziteta Florida. To je pad u odnosu na više od 101 milion glasača koji su to učinili 2020. godine, kada je SAD bio u jeku pandemije COVID-19.
Predsjednički kandidati Trump i Harris, prema anketama, vode mrtvu trku na izborima. Većina anketa pokazuje da su veoma blizu u mnogim državama, odnosno na jedan do tri posto razlike, što je u granicama greške u većini anketa. U ukupno pet anketa Trump i Harris su gotovo potpuno izjednačeni.
– “Swing states” ili kolebljive države –
Trka za predsjednika postaje još teža kada se pogleda sedam ključnih država, takozvanih “swing states” ili kolebljivih država, gdje prema anketama nominovane u prosjeku dijeli razlika od jedan posto ili čak manja. Posebno se izdvajaju četiri “swing” države: Nevada, Wisconsin, Michigan i Pennsylvania.
Trump, međutim, ima nešto veće vodstvo u Arizoni, Georgiji i Sjevernoj Karolini, ali čak i tamo vodi s manje od tri posto.
Rezultati po državama su na američkim predsjedničkim izborima ključni, jer za razliku od većine modernih demokratija, u SAD-u se predsjednik ne bira direktno. Umjesto toga, proces se odvija preko Izbornog kolegijuma, gdje 538 predstavnika glasa u skladu s ishodom u svojim državama.
Bilo koji kandidat treba da dobije 270 elektorskih glasova Izbornog kolegijuma da bi ostvario pobjedu. Elektori se dodjeljuju državama na osnovu njihove populacije, a većina država daje sve svoje glasove onom kandidatu koji pobijedi u državi na opštim izborima.
Međutim, u Nebraski i Maineu se ne slijedi model pobjednika nego, umjesto toga, proporcionalno dijele elektore na osnovu rezultata.
– Izbori za Kongres –
Birači će odrediti i novi saziv američkog Kongresa.
U Senatu će se birati 34 senatora. Oni se biraju na šestogodišnji mandat, a jedna trećina se bira svake dvije godine. Smatra se da će u četiri države biti neizvjesno, a to su Michigen, Ohio, Pennsylvania i Wiconsin, koje trenutno drže demokrate.
Republikanci su blagi favoriti u pogledu osvajanja većine u Senatu. Međutim, ko god izađe kao pobjednik, imaće nesigurnu većinu u Senatu od 100 mjesta. Naime, zbog proceduralnih pravila, strankama je često potrebno 60, a ne samo 51 glas za usvajanje zakona.
Svih 435 mjesta u Predstavničkom domu Kongresa biće popunjeno na današnjim izborima, a kao i kod Senata, većina anketa prognozira tijesnu podjelu mandata.
Na državnom i lokalnom nivou, birači će odlučivati o nizu inicijativa i utrka od školskih odbora do glasačkih mjera na državnom nivou koje mogu imati težinu zakona. Također, vodiće se i 11 guvernerskih trka.
Povećan stepen sigurnosti u pojedinim američkim saveznim državama
Početkom izbornog dana, američki bezbjedonosni organi su u pojedinim dijelovima zemlje, posebno oko važnih lokacija i institucija, posebno u američkoj prijestonici Washingtonu i specifično oko važnih lokacija, poput Bijele kuće ili Kongresa, rasporedili velike sigurnosne snage s namjerom da spriječe tenzije ili nemire.
Jedan američki bezbjednjak je rekao da su savezne države Alabama, Sjeverna Karolina, Nju Meksiko i Washington rasporedile pripadnike Nacionalne garde na važnim lokacijama.
