Investiciona firma koju vodi Jared Kushner i koju podržavaju Saudijska Arabija, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati najveći je dioničar u izraelskoj kompaniji koja zauzvrat drži udjele u kompanijama koje Ujedinjeni narodi optužuju da rade u ilegalnim naseljima na okupiranim palestinskim teritorijama.
Affinity Partners je dobio nekoliko milijardi dolara finansiranja iz državnih fondova zalivskog bogatstva otkako ga je pokrenuo Kushner, zet američkog predsjednika Donalda Trumpa i bivši savjetnik za Bliski istok, 2021. godine.
U januaru, samo nekoliko sedmica nakon što je osigurao dodatna sredstva od Katarske uprave za investicije (QIA) i investicione firme sa sjedištem u Abu Dhabiju, Affinity je završio kupovinu gotovo 10 posto udjela u Phoenix Financialu.
Phoenix, ranije poznat kao Phoenix Holdings, je izraelska grupa za finansijske usluge koja nudi usluge osiguranja i upravljanja imovinom i drži udjele u drugim izraelskim kompanijama u svoje ime i preko podružnice, Phoenix Investment House.
Istraga Middle East Eye-a pokazala je da ovo uključuje 11 javnih kompanija i jednu privatnu kompaniju trenutno navedene u bazi podataka kompanija povezanih s izraelskim naseljima na Zapadnoj obali, istočnom Jerusalemu i okupiranoj sirijskoj Golanskoj visoravni, koju je sastavio Ured Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava (OHCHR).
Poslovanja uključuju banke i kompanije koje se bave telekomunikacijama, transportom, energijom, inženjeringom i maloprodajom.
Prema podacima Tel Avivske berze koje je MEE pregledao 12. marta, ukupni udjeli Phoenixa u 11 javnih kompanija trenutno su procijenjeni na oko 4,5 milijardi dolara.
U izjavi za MEE, Affinity je rekao: “Affinity je ponosan što je najveći dioničar Phoenixa, jedne od najuspješnijih i najuglednijih izraelskih finansijskih institucija.
“Affinity investitori su pasivni, što znači da nemaju ulogu u operacijama Affinity ili Phoenixa.”
U vrijeme pisanja ovog teksta, cijena dionica Phoenixa porasla je više od četiri posto u četvrtak kada je kompanija objavila rezultate za 2024., uključujući sveobuhvatnu dobit od 2,087 milijardi izraelskih šekela (0,57 milijardi dolara).
Komentarišući rezultate, izvršni direktor Phoenixa Eyal Ben Simon opisao je preuzimanje udjela u kompaniji od strane međunarodnih investitora kao “značajan glas povjerenja u Phoenix i izraelsku ekonomiju”.
Ben Simon je rekao: “Zadovoljni smo što su rezultati grupe, liderska pozicija i poslovna prilika koju ona predstavlja podržani kontinuiranim ulaganjem istaknutih međunarodnih investitora.”
Kushnerov izraelski dogovor
Kushner, koji se smatra bliskim saudijskom prestolonasljedniku princu Mohammedu bin Salmanu, bio je ključni arhitekta tokom Trumpovog prvog mandata takozvanog Abrahamovog sporazuma kojim su uspostavljeni diplomatski odnosi između Izraela i nekoliko arapskih država, uključujući UAE.
Otvoreno je govorio o svojoj podršci i želji za ulaganjem u Izrael, opisujući Affinity prošlu godinu kao „dugoročno optimističnu” za zemlju i nadu u budući sporazum o normalizaciji između Izraela i Saudijske Arabije.
Affinity je prošlog jula sklopio dogovor o kupovini početnih 4,95 posto udjela u Phoenixu za oko 470 miliona izraelskih šekela (130 miliona dolara) s opcijom da udvostruči svoj udio po istoj cijeni do odobrenja Uprave za tržište kapitala, izraelskog regulatora tržišta.
Ta kupovina je završena 20. januara, pri čemu je cijena dionica Phoenixa porasla u odnosu na početnu investiciju Affinity-a, što je kompaniji dalo trenutni papirni dobitak od oko 700 miliona izraelskih šekela (191 milion dolara), prema podacima Tel Avivske berze.
Komentarišući u januaru ulaganje kompanije Affinity u Phoenix, Kushner je rekao da je dogovor “odluka zasnovana na mom uvjerenju u otpornost Izraela” i opisao je Affinity partnere kao “neke od najsofisticiranijih investitora iz cijelog regiona”.
Ali istraga MEE postavlja pitanja o tome da li zaljevske države sada indirektno olakšavaju ili profitiraju od sporazuma vezanih za naseljavanje, čak i dok se Palestinci na Zapadnoj obali suočavaju s eskalirajućom vojnom ofanzivom koja je raselila desetine hiljada ljudi i porastom napada naseljenika.
Međunarodni sud pravde presudio je u julu prošle godine da su prisustvo i mjere Izraela na Zapadnoj obali, koju je okupirao od 1967. godine, nezakoniti i da bi trebalo okončati što je prije moguće.
Ali sljedećeg mjeseca, Izrael je napao Dženin, Tulkarm i Tubas sa kopna i iz zraka u velikoj operaciji.
Zatim je u januaru Izrael pokrenuo novi veliki napad na Dženin i Tulkarm koji je u toku i najduži u poslednje dve decenije.
S obzirom da je oko 40.000 ljudi raseljeno u proteklih sedam sedmica, zvaničnici UN-a su upozorili da se na terenu stvaraju činjenice koje su u skladu s vizijom Izraela da pripoji Zapadnu obalu.
Zašto zaljevske države podržavaju Affinity?
Organizacije koje prate kompanije koje posluju u naseljima kažu da nije iznenađujuće da investitor veličine Feniksa ima udjele u kompanijama optuženim za saučesništvo u širenju naselja.
Međutim, ulaganje zaljevskih država u izraelsku okupaciju, posebno onih koje nisu potpisale sporazume o normalizaciji, novi je element i u suprotnosti je sa javnim stavovima koje je svaka država zauzela protiv izraelskih aktivnosti na Zapadnoj obali.
Prošlog oktobra, sedmicama prije nego što je QIA investirala u Affinity, katarski vladar šeik Tamim bin Hamad Al Thani rekao je da je Izrael namjerno odlučio da proširi svoju “agresiju” na okupiranoj Zapadnoj obali kako bi implementirao postojeće planove “jer vidi da za to ima mjesta”.
Izrael, kako je rekao, “iskorištava neaktivnost međunarodne zajednice… da provede opasne planove naselja na Zapadnoj obali”.
Mjesec dana kasnije, saudijsko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da pozivi izraelske krajnje desnice da se aneksira Zapadna obala “podrivaju mirovne napore, uključujući rješenje o dvije države, podstiču rat, podstiču ekstremizam i ugrožavaju sigurnost i stabilnost u regionu”.
Ministarstvo vanjskih poslova Emirata je u januaru “snažno osudilo i osudilo” izraelske napade na Dženin, naglašavajući potrebu da se okonča “nezakonite prakse koje potkopavaju rješenje o dvije države”.
Al-Haq, palestinska organizacija za ljudska prava sa sjedištem u Ramallahu, pozvala je države “da se suzdrže od projekata normalizacije i da pokažu izuzetnu dužnu pažnju kada su u pitanju njihova poslovna ulaganja kako bi osigurale da nisu saučesnici u tekućem genocidu i oduzimanju posjeda palestinskog naroda”.
Prošle godine, Kushnerove poslovne veze sa zaljevskim državama putem Affinity-a privukle su pažnju članova finansijskog odbora američkog Senata zbog zabrinutosti da su njegove isplate desetina miliona dolara kompanijama u obliku naknada za upravljanje bile pokušaj zaljevskih država da kupe politički uticaj i zaobiđu zakone o registraciji stranih agenata.
Kushner, koji nema nikakvu funkciju u trenutnoj Trumpovoj administraciji, negirao je bilo kakav sukob interesa između njegovih poslovnih odnosa i političkih i porodičnih veza, opisujući pozive nekih članova odbora na istragu kao “glupe političke trikove”.
Govoreći na podcastu u decembru, Kushner je rekao da je Affinity “preventivno pokušao izbjeći bilo kakve sukobe” dopirući do investitora o mogućnosti ulaganja više kapitala prošlog februara kada je ishod Trumpove ponude za povratak u Bijelu kuću bio u zraku.
U brifingu održanom komitetu prošlog jula, čije detalje je komitet citirao u povezanim pismima i dokumentima, Affinity je rekao da se Fond za javna ulaganja Saudijske Arabije obavezao da će mu obezbijediti 2 milijarde dolara u financiranju između 2021. i 2026. godine.
QIA i neimenovani državni fond Emirata bili su među brojnim drugim investitorima koji su uložili dodatnih milijardu dolara, prema informacijama koje je objavio odbor.
U decembru je objavljeno da je Affinity prikupio dodatnih 1,5 milijardi dolara od QIA i Lunatea, investicionog fonda kojeg podržava Abu Dhabijev suvereni fond ADQ i koji nadgleda savjetnik za nacionalnu sigurnost Emirata Tahnoon bin Zayed Al Nahyan, brat predsjednika Emirata Mohammeda bin Zayeda.
Andreas Krieg, vanredni profesor na King's College London Department of Defense Studies i konsultant za strateške rizike, rekao je za MEE da je ulaganje u Affinity ponudilo “legalni način za zaljevske zemlje da ulože novac u širu mrežu porodice Trump” u vrijeme kada je “američka vanjska i sigurnosna politika na prodaju najboljem ponuđaču”.
U izjavi za MEE, Affinity je rekao: „Osim stranačke politike, Affinity Partners je investicijska firma registrirana u SEC-u koja je uvijek postupala na odgovarajući način i svaka sugestija suprotno je lažna. Sretni smo što imamo podršku nekih od najsofisticiranijih svjetskih investitora i marljivo radimo u njihovo ime svaki dan.”
MEE je kontaktirao PIF, QIA i Lunate za komentar, ali niko nije odgovorio u vrijeme objavljivanja.
UN prati kompanije koje podržavaju naselja
Vijeće UN-a za ljudska prava zadužilo je OHCHR 2016. godine da stvori bazu podataka kompanija uključenih u aktivnosti u ilegalnim izraelskim naseljima kao resurs za pomoć državama u poduzimanju mjera da spriječe kompanije da “počine ili doprinesu ozbiljnim kršenjima ljudskih prava Palestinaca”.
Lista bi se trebala ažurirati svake godine, ali prva iteracija, na kojoj je navedeno 112 kompanija, objavljena je tek 2020. godine. Petnaest kompanija je uklonjeno, a nijedna nije dodana kada je lista posljednji put ažurirana 2023. godine.
Prošle godine OHCHR je raspisao poziv za unos podataka prije sljedećeg ažuriranja liste, ali baza podataka nije na dnevnom redu tekuće sjednice Vijeća za ljudska prava u Ženevi, koja je počela ranije ovog mjeseca i traje do 4. aprila.
Portparol OHCHR-a je rekao za MEE da kancelarija trenutno procjenjuje oko 850 podnesaka koji se odnose na više od 650 kompanija, te da se očekuje da će ažurirana baza podataka biti predstavljena na sljedećoj sjednici HRC-a u septembru.
Al-Haq je za MEE rekao da se nada da će sljedeća iteracija rezultirati “značajnim proširenjem liste”, ali je rekao da baza podataka “samo zagrebe površinu broja korporacija koje su duboko upletene u ratne zločine i zločine protiv čovječnosti”.
Baza podataka ne uključuje konkretne detalje o kompanijama koje imenuje, osim identifikacije u kojoj su od 10 kategorija navedenih aktivnosti optuženi za učešće.
Većina kompanija povezanih s Phoenixom optužena je za učešće u jednom ili više pružanja usluga i komunalnih usluga naseljima; pružanje bankarskih i financijskih aktivnosti; ili korišćenje prirodnih resursa, kao što su voda ili zemljište, u poslovne svrhe.
Poslovi navedeni u bazi podataka OHCHR-a u koje Phoenix ulaže su:
Finansije: Phoenix je značajan dioničar Izraelske diskontne banke (7,65 posto), banke Leumi (7,39 posto) i Hapoalim banke (7,35 posto), prema podacima Tel Avivske berze.
Prema Who Profits, izraelskom istraživačkom centru koji prikuplja informacije o kompanijama koje posluju na okupiranim teritorijama, sve tri banke su pomogle građevinskim kompanijama uključenim u izgradnju naselja.
Izraelska diskontna banka i Hapoalim banka također su podržale vijeća naselja, dok je Hapoalim banka promovirala i sponzorirala obilaske Zapadne obale, Istočnog Jerusalema i sirijskog Golana u saradnji sa grupama naseljenika, navodi Who Profits.
Telekomi: Phoenix također drži značajne udjele u Cellcomu (6,49 posto) i Partner Communications (8,22 posto).
Prema Who Profits, obje kompanije su podigle desetine stubova mobilnih telefona na okupiranim teritorijama i imaju dozvole izraelskog Ministarstva komunikacija za pružanje telekomunikacijskih usluga naseljima.
Izgradnja: Electra (6,68 posto), inženjering i građevinska kompanija, bila je uključena u projekte na okupiranom zemljištu uključujući Jerusalimsku lahku željeznicu, tunele koji povezuju Jerusalim i Zapadnu obalu, te postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i kanalizacije.
Shapir Engineering and Industry (8,15 posto) upravlja kamenolomom i tvornicama betona na Zapadnoj obali, a također je uključena u izgradnju na okupiranom zemljištu.
Energija: Paz Retail and Energy, ranije poznat kao Paz Oil, (6,77 posto) upravlja benzinskim pumpama u naseljima i na okupiranoj Zapadnoj obali.
Maloprodaja: ZMH Hammerman (9,92 posto) posjeduje imovinu na zapadnoj obali uključujući trgovačke centre; Šufersal (8 posto) upravlja supermarketima i drugim trgovinama u naseljima; a Delta Galil (5,9 posto) je proizvođač odjeće sa radnjama u naseljima.
Prevoz: Izraelske novine Globes objavile su da je 2022. Phoenix kupio 14 posto udjela u Mayer Cars & Trucks, privatnoj kompaniji koju također kotira OHCHR. Who Profits kaže da je osigurao vozila izraelskom ministarstvu odbrane i upravlja autobuskim linijama između naselja preko svoje podružnice.
Phoenix također posjeduje 3,88 posto dionica Elbit Systemsa, najvećeg izraelskog proizvođača oružja. Elbit se ne nalazi u bazi podataka UN-a, ali su ga propalestinske predizborne grupe optužile za saučesništvo u izraelskoj ilegalnoj okupaciji i navodnim ratnim zločinima protiv Palestinaca na Zapadnoj obali i Gazi.
MEE je kontaktirao sve kompanije navedene u bazi podataka OHCHR-a kako bi zatražio komentar.
Noam Perry, koordinator strateškog istraživanja za komitet američke službe prijatelja, koji prati korporativno saučesništvo u državnom nasilju, rekao je za MEE da bi bilo praktično nemoguće da institucionalni investitor u izraelsku ekonomiju, poput Phoenixa, izbjegne izloženost poslovnim aktivnostima naselja.
“Izraelska naselja su integrirana u lokalnu ekonomiju i izraelski zakon definira njihovo isključenje kao nezakonit oblik diskriminacije”, rekao je Perry.
“Stoga bi bilo nemoguće da kompanija poput Phoenixa izbjegne takve posjede. Isto bi važilo za sve velike investitore koji dolaze na izraelsko tržište.”
MEE
