Novine su citirale izvor koji je rekao da je promjena režima u Teheranu malo vjerovatna u bliskoj budućnosti, jer bi to zahtijevalo ili kopnenu vojnu intervenciju ili povratak velikih internih protesta, što trenutno ne izgleda vjerovatno.
Izvor je također ukazao na veliku razliku u načinu na koji Washington i Tel Aviv procjenjuju rat. Američka administracija je uglavnom zabrinuta zbog utjecaja sukoba na cijene nafte i globalnu ekonomiju, dok Izrael tvrdi da su njegove vojne operacije postigle značajne dobitke.
Ranije jučer, Politico je izvijestio da administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa nije provela temeljitu procjenu posljedica sukoba s Iranom kada je pokrenula sukob, što je direktno utjecalo na cijene nafte.
Izvještaj citira ekonomske stručnjake koji tvrde da je Trumpova administracija podcijenila posljedice sukoba, uzrokujući porast cijena benzina za 60 centi po galonu za manje od dvije sedmice, uprkos rekordnim nivoima proizvodnje u Sjedinjenim Državama. To je dovelo Trumpova obećanja o “zlatnom dobu prosperiteta” u direktan sukob s rastućom inflacijom.
Prema Politicu, Trump je pokušao smiriti strahove tržišta naredivši oslobađanje 172 miliona barela iz američkih strateških rezervi nafte, nakon što komentari ministra energetike Chrisa Wrighta nisu uspjeli smiriti investitore.
