Objava Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine da će donirati prihod od prodaje poznatog srednjovjekovnog jevrejskog rukopisa kako bi “pomogli Palestini” koja se suočava s izraelskim “genocidom” u Gazi smatrana je značajnim gestom zaštite palestinske baštine i kulture.
Ranije ovog mjeseca, kulturna institucija sa sjedištem u glavnom gradu Sarajevu saopštila je da će prihod od prodaje publikacije Sarajevska Hagada – Historija i umjetnost, kao i ulaznice za razgledanje artefakta, biti namijenjeni finansiranju palestinskih ciljeva.
„Na ovaj način, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine pruža podršku narodu Palestine koji pati od sistematskog, proračunatog i hladnokrvnog terora, direktno od strane države Izrael, a indirektno od strane svih onih koji podržavaju i/ili opravdavaju njene bestidne postupke“, navodi se u saopštenju muzeja.
„Kao institucija posvećena zaštiti kulturne, historijske i prirodne baštine, dužni smo upozoriti da se u sjeni ove tragedije odvija ciljano brisanje kulturnog i vjerskog identiteta, prvenstveno muslimana i kršćana Palestine“, nastavlja se u saopštenju.
Sarajevska Hagada, bogato iluminirani rukopis koji sakuplja vjerske propise i tradicije koje se koriste za proslavu Pashe, smatra se najvažnijim i najvrjednijim artefaktom muzeja. Napisana u sjevernoj Španiji u 14. vijeku, smatra se jednom od najstarijih te vrste na svijetu.
Objava je izazvala žestoke kritike nekih jevrejskih grupa, koje su optužile muzej za “iskorištavanje” i “politizaciju” svetog jevrejskog teksta.
Mirsad Sijarić, direktor muzeja, otkrio je za Middle East Eye da je institucija čak i primala prijetnje. Ipak, rekao je, njegova zemlja ima moralnu obavezu da ne šuti pred onim što sve veći broj država, organizacija i pravnih stručnjaka naziva genocidom.
“Za nas u muzeju, tišina svijeta postala je nepodnošljiva. Zato smo učinili šta smo mogli: podigli smo glas”, rekao je za MEE.
“I ranije smo poduzimali korake da izrazimo solidarnost, ali ovaj put, s obzirom na radikalno pogoršanje situacije u Palestini – ne samo u Gazi – osjećali smo da moramo javno odgovoriti.”
“Kao muzej koji se suočava s hroničnim finansijskim izazovima, imali smo ograničene mogućnosti. Ali s obzirom na sve što se dešavalo, naši vlastiti problemi činili su se daleko manje važnima.”
Odluka da se Sarajevska Hagada stavi u središte ove akcije bila je namjerna, s obzirom na historijsku i simboličku težinu rukopisa.
„Znali smo da će odabir Hagade pokrenuti mnoga pitanja“, rekao je Sijarić iz svog ureda nasuprot izložbene dvorane. „Ali najvažnije pitanje je kako reagiramo na događaje koji fundamentalno mijenjaju svijet i potkopavaju međunarodno pravo, standarde i vrijednosti.“
Odluka muzeja je uglavnom dobrodošla u zemlji koja vidi bolne paralele između izraelske ofanzive u Gazi i bosanskog rata 1990-ih.
Amila Buturović, historičarka rođena u Sarajevu i profesorica religije i kulture na Univerzitetu York u Torontu, koja je značajan dio svog istraživanja provela u muzeju, rekla je za MEE da je duboko dirnuta i ponosna na ovu odluku, opisujući je kao „gest koji nas podsjeća da smo svi u ovome zajedno“.
„Svi se osjećamo bespomoćno pred ratom i genocidom, posebno ljudi iz Bosne i Hercegovine“, rekla je.
“Za nas je Gaza okidač za ponovnu traumatizaciju, dok nas scene koje vidimo podsjećaju na to kako smo i mi bili zaboravljeni, uskraćeni, obespravljeni i poniženi. I zato se čini tako prirodnim saosjećati s Gazom… Taj prihod nije ogroman, ali je čin ogroman”, dodala je.
Odluka muzeja da donira sav prihod od Hagade Gazi odražava protivljenje naroda izraelskim akcijama protiv Palestinaca u toj balkanskoj zemlji, koja je svjedočila nizu demonstracija protiv rata u Gazi.
U međuvremenu, Bosna i Hercegovina izrazila je određene kritike na račun izraelske politike. Bosansko-hrvatski član tročlanog predsjedništva, Željko Komšić, rekao je u aprilu da je ono što se dešava u Gazi “genocid, kao što je bio u Srebrenici”. Zemlja je prošle godine također glasala za rezoluciju Generalne skupštine UN-a kojom se zahtijeva prekid izraelske ilegalne okupacije palestinskih teritorija.
Međutim, za Sijarića, bosanske vlasti nisu dovoljno osudile i spriječile ono što se dešava u Gazi, što preseljenje muzeja čini još važnijim.
“Bosna nije moćna zemlja, ni u kom smislu. Ali moramo zauzeti jasan stav i poslati poruku da smo protiv zla”, rekao je.
Inicijativa za muzej se također smatra važnom gestom koja se posebno odnosi na uništavanje palestinske kulture, baštine i historije od strane Izraela.
U junu je Nezavisna međunarodna istražna komisija UN-a o okupiranoj palestinskoj teritoriji optužila Izrael za uništavanje obrazovnog sistema u Gazi i više od polovine svih vjerskih i kulturnih objekata u Pojasu Gaze, kao “dio široko rasprostranjenog i nemilosrdnog napada na palestinski narod u kojem su izraelske snage počinile ratne zločine i zločin protiv čovječnosti istrebljenja”.
“Napadi na kulturna i vjerska mjesta duboko su utjecali na nematerijalnu kulturu, kao što su vjerske i kulturne prakse, sjećanja i historija”, rekla je Navi Pillay, predsjedavajuća komisije. “Ciljanje i uništavanje objekata kulturne baštine, ograničavanje pristupa tim mjestima na Zapadnoj obali i brisanje njihove raznolike historije potkopava historijske veze Palestinaca sa zemljom i slabi njihov kolektivni identitet.”
Za Buturović, izraelsko uništavanje palestinske baštine predstavlja, uz fizičko uništavanje stanovništva, samu suštinu genocida.
„Ovo briše prostore prošlosti i budućnosti jer se uništava kultura sjećanja.“
Zato je odluka o doniranju sredstava iz Sarajevske Hagade snažan simboličan gest, smatra ona.
„Sarajevska Hagada svoj opstanak duguje stanovnicima Sarajeva, koji su je spasili od uništenja u nekoliko valova nepravde i napada na jevrejsku zajednicu u Bosni i Hercegovini i njihovu baštinu“, rekla je za MEE, naglašavajući da „vrijednost kulturnih artefakata leži u njihovoj sposobnosti da prevaziđu granice geografije, jezika i historije.“
„Samo ako se svi trudimo da očuvamo kulturnu baštinu, bez obzira na njeno porijeklo, možemo biti dio globalnog otpora genocidu.“
MEE
