Unatoč pozivima Irske, Španije, Belgije, Slovenije i drugih zemalja da Europska unija preispita svoje trgovinske odnose sa Izraelom zbog nastavka agresije nad Palestincima u Gazi, podaci o vanjskoj trgovini Izraela tokom prvih devet mjeseci ove godine ukazuju na rast trgovine okupacijske države sa arapskim zemljama, i 14 drugih država članica Organizacije islamske suradnje (OIC). To je u suprotnosti sa popularnim pozivima na bojkot proizvoda zemalja koje podržavaju Izrael. Nedvojbeno je važnije bojkotirati izraelske proizvode, budući da je uvoz 19 zemalja spomenutih u izraelskim podacima procijenjen na 2,3 milijarde dolara.
Glavne stranke u Irskoj pozvale su na zabranu uvoza robe proizvedene u ilegalnim izraelskim naseljima izgrađenim na palestinskoj zemlji. Irska je jedan od glavnih trgovinskih partnera Izraela, na 8. mjestu liste.
Nismo čuli nikakve slične pozive od stranaka u Egiptu u vezi sa širenjem egipatske trgovine sa Izraelom tokom rata u Gazi i opskrbe povrćem i voćem kako bi se kompenzirao utjecaj na izraelsku poljoprivredu zbog nedostatka radnika. Egipat također opskrbljuje Izrael cementom kako bi nadoknadio manjak turskog cementa.
U aprilu je naveo 54 artikla, uključujući gorivo za avione, željezo, plosnati čelik, mramor i keramiku, unatoč trgovinskom suficitu koji godinama ostvaruje s Izraelom i unatoč kroničnom trgovinskom deficitu. Vlada u Ankari je to pratila zaustavljanjem izvoza i uvoza robe s Izraelom u maju, nakon rezultata općinskih izbora na kojima je vladajuća stranka pala udjela glasova. To je značilo da u turskim podacima o vanjskoj trgovini za prvih devet mjeseci ove godine nedostaje bilo kakav izvoz ili uvoz u ili iz Izraela između juna i septembra, što znači da je vrijednost turskog izvoza u Izrael tokom tog razdoblja smanjena za 65 posto, a uvoz smanjen za 55 posto.
To su potvrdili i izraelski podaci tokom istih devet mjeseci, koji pokazuju pad vrijednosti izraelskog izvoza u Tursku za 32 posto, te pad uvoza iz Turske za 15 posto. Rangiranje Turkiye među izraelskim izvoznim kupcima palo je s 10. mjesta prošle godine na 17. mjesto u proteklih devet mjeseci, dok je njegova pozicija u izraelskim uvoznim izvorima pala s 5. mjesta prošle godine na 13. mjesto. Njezina pozicija na ukupnoj listi izraelske trgovine pala je s 5. mjesta prošle godine na 15. mjesto ove godine, dok je Turska ostvarila trgovinski suficit prema podacima koje su obje strane izradile.
Podaci o izraelskoj trgovini uključivali su pet arapskih zemalja: UAE, Egipat, Jordan, Maroko i Bahrein, a pokazali su da se vrijednost izraelske trgovine s Bahreinom udeseterostručila, Marokom za 53 posto, Egiptom za 52 posto i UAE za 4 posto. Blago je pao s Jordanom za jedan posto zbog smanjenja jordanskog uvoza iz Izraela, unatoč povećanju izraelskog izvoza za 45 posto. Vrijednost ukupne izraelske trgovine s pet zemalja porasla je na 3,4 milijarde dolara, što je rast od 12 posto.
Izraelski podaci također uključuju njegovu trgovinsku aktivnost s 14 drugih država članica OIC-a, što pokazuje da je vrijednost trgovine s tim zemljama, osim s Turskom, porasla za 11 posto. Upeterostručila se robna razmjena s Albanijom, Uzbekistanom za 65 posto, Nigerijom za 45 posto, Azerbajdžanom za 34 posto i Indonezijom za 25 posto, dok je vrijednost robne razmjene s Malezijom, Kamerunom, Senegalom, Kazahstanom, Turkmenistanom, Gabonom, Côte d ‘Slonovača i Uganda su pale.
To je pomoglo ublažiti krizu izraelskih vanjskotrgovinskih podataka. Izraelski izvoz smanjen je za šest posto u prvih devet mjeseci ove godine u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, a vrijednost njegova uvoza smanjena je za pet posto.
Dok je vrijednost izraelske trgovine tokom devet mjeseci s 19 arapskih i islamskih zemalja iznosila oko 7 milijardi dolara, što čini 10 posto ukupne izraelske trgovine sa svijetom tokom tih mjeseci, arapski i islamski udio zapravo je veći od toga, budući da objavljeni podaci nisu uključivali vrijednost trgovinske razmjene s ostalih 57 zemalja OIC-a. Osim toga, postoje velike razlike između robne razmjene prema izraelskim podacima, koja je manja, i arapskih zemalja, koja je veća, jer je vrijednost robne razmjene koju je objavila egipatska strana bila puno veća od one koju pokazuju izraelski podaci. najavljen za trgovinu između dviju strana.
Dok su egipatski podaci objavljeni za njegovu vanjsku trgovinu pokrivali do jula, trgovina s Izraelom tokom prvih sedam mjeseci tekuće kalendarske godine iznosila je 1,883 milijarde dolara, raspoređeno između egipatskog izvoza u vrijednosti od 155 milijuna dolara i uvoza u vrijednosti od 1,728 milijardi dolara. Time je Izrael zauzeo 9. mjesto na listi zemalja iz kojih Egipat uvozi robu, dok je ukupna robna razmjena između dviju zemalja, prema izraelskim podacima za istih sedam mjeseci, iznosila samo 431 milijun dolara, podijeljeno na izraelski izvoz u Egipat vrijedan 242 milijuna dolara. , a uvoz iz Egipta vrijedan 189 milijuna dolara.
Podaci Središnje agencije za javnu mobilizaciju i statistiku (CAPMAS) u Kairu pokazali su detalje robe kojom se trgovalo između dviju zemalja tokom tih sedam mjeseci. Egipat je u Izrael izvezao TV ekrane u vrijednosti od 30 milijuna dolara; cement vrijedan 29 milijuna dolara; gnojiva u vrijednosti od 16,5 milijuna dolara; voće i povrće u vrijednosti od 12 milijuna dolara; polietilenski prahovi vrijedni 6 milijuna dolara; sok od naranče vrijedan 4 milijuna dolara; odjeća vrijedna 3 milijuna dolara; i poluge od aluminijske legure u vrijednosti od 2 milijuna dolara, kao i papirnatu ambalažu, hlače, staklene ploče, podne obloge, aromatično bilje i duhan za nargile.
Egipatski uvoz iz Izraela tokom tih devet mjeseci iznosio je 1,728 milijardi dolara, od čega je prirodni plin činio 96 posto, u vrijednosti od 1,664 milijarde dolara. Ostatak je uključivao 31 milijun dolara za dizelsko gorivo i 19 milijuna dolara za tkanine i podstave koje su uvezli egipatski proizvođači konfekcijske odjeće za upotrebu u svojim proizvodima koje izvoze u SAD. Protokol o kvalifikacijskim industrijskim zonama (QIZ) zahtijeva da egipatski izvoz uključuje 10,5 posto izraelskih komponenti kako bi se dobilo oslobađanje od carine pri ulasku u SAD. Stoga se konci, boje, plastika i papirnate kutije koje se koriste u industriji konfekcije uvoze iz Izraela.
