Od početka rata u Gazi, Njemačka je nudila nepokolebljivu podršku Izraelu, odbijajući osuditi zločine počinjene u opkoljenoj enklavi čak i dok su drugi zapadni saveznici, uključujući SAD, postali sve glasniji protiv njegovog vojnog ponašanja.
U oktobru, tokom obraćanja Bundestagu, njemačkom parlamentu, kancelar Olaf Scholz je izjavio: “U ovom trenutku, postoji samo jedno mjesto za Njemačku. To je [na] strani Izraela. To je ono što mislimo kada kažemo, Sigurnost Izraela je njemački Staatsrason [državni razlog].”
Političari iz cijelog političkog spektra također su obećali nepokolebljivu potporu Izraelu, obećavajući da Njemačka “čvrsto stoji na strani Izraela”.
Fraza da je Izrael “državni razlog” Njemačke potječe iz govora bivše kancelarke Angele Merkel u Knessetu 2008. godine, a nekoliko su je puta tokom proteklih mjeseci ponovili njemački javni dužnosnici nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra.
Ta je solidarnost ustrajala tokom sada već šestomjesečne kampanje, u kojoj je Izrael optužen za ratne zločine i suočava se s optužbama za genocid pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Haagu.
S obzirom na tu široko rasprostranjenu međunarodnu osudu, pobornici Izraela suočeni su s pritiskom da uskrate potporu državi.
Dok je nekoliko vlada, uključujući Kanadu i Nizozemsku, obustavilo izvoz oružja u Izrael, Njemačka ga je ipak povećala gotovo 10 puta.
Vrijednost njemačkog izvoza oružja iznosila je 32 milijuna eura (34,7 milijuna dolara) 2022. Do novembra 2023. porasla je na 303 milijuna eura . Najveći dio tog povećanja dogodio se nakon početka rata. Njemački izvoz oružja iznosi 30 posto svjetske prodaje oružja Izraelu.
Tolika je razina potpore Izraelu u Njemačkoj da se Berlin suočava s optužbama za suučesništvo u izraelskim ratnim zločinima.
U vrijeme objave ovog članka, Njemačka se suočava s optužbama koje je podnijela Nikaragva pred ICJ-om za omogućavanje izraelskog “genocida” u Gazi.
Više od 33.600 Palestinaca je ubijeno, a najmanje 76.309 ranjeno u izraelskim napadima, koji su također uzrokovali široko razaranje diljem Gaze u razmjerima koji nisu viđeni u drugim nedavnim sukobima.
Dok je ton Berlina prema Izraelu navodno postao sve kritičniji posljednjih sedmica, javno protivljenje njemačkoj izraelskoj politici i kritičke izjave o sukobu u Gazi među njemačkim javnim dužnosnicima ostaju iznenađujuće minimalne.
Na nacionalnoj razini, ljevičarska političarka Sahra Wagenknecht i njezini pristaše u Bundestagu bili su najglasniji, pozivajući na trenutni embargo na oružje protiv Izraela.
“Smrti u Gazi i napadi Izraela u susjednim zemljama moraju odmah prestati”, rekla je Wagenknecht 2. aprila.
Njezina stranačka kolegica i zastupnica u Bundestagu, Sevim Dagdelen, trenutno u Haagu kao parlamentarni promatrač za njemačko saslušanje pred ICJ-om, izjavila je za Middle East Eye u pisanoj izjavi da: “Njemačka mora odmah i neovisno o saslušanju ICJ-a zaustaviti sva izvozu oružja u Izrael uvijek se mora dati veća težina nego samoobrani.”
Izraelske zastave na njemačkim gradskim vijećnicama
Na lokalnoj razini, nekoliko političara u raznim njemačkim općinama poduzelo je korake kako bi pokušali svoju kritiku Izraela uskladiti s djelovanjem.
Haluk Yildiz je jedan od njih. Savezni predsjednik stranke Savez za inovacije i pravdu (BIG) i član gradskog vijeća Frankfurta Yildiz podnio je zahtjev za uklanjanje izraelske zastave ispred gradske vijećnice u Frankfurtu tokom ramazana, muslimanskog mjeseca posta koji je završio ove sedmice.
Zastava je postavljena prošlog oktobra kao “znak solidarnosti”, ali nije jasno ko je naredio taj potez, primijetio je Yildiz.
“Na našoj gradskoj vijećnici visi zastava zemlje koja je počinila genocid. Kako bi muslimani, a posebno Palestinci u Frankfurtu trebali u miru proslaviti ramazan?”, rekao je Yildiz za Middle East Eye.
U Frankfurtu, u saveznoj državi Hesen, živi između 100.000 i 150.000 muslimana, što čini gotovo 15 posto stanovništva grada.
Prijedlog koji je Yildiz iznio nije ni stavljen na dnevni red frankfurtskog parlamenta. Tokom sastanka gradskog vijeća, Yildiz je zatražio dodavanje palestinske zastave na gradsku vijećnicu, pozivajući se na zahtjev građanina putem e-pošte.
“U pitanjima antisemitizma nema dva mišljenja”, rekao je gradonačelnik Frankfurta Mike Josef odgovarajući na Yildizov zahtjev.
Međutim, prvi put ove godine Frankfurt je postavio ramazansku rasvjetu u središtu grada, nakon zahtjeva člana gradskog vijeća Omara Shehata.
“Tokom mog govora u obranu mog zahtjeva nekoliko puta su me prekidali. Jedan od mojih kolega je vikao: ‘Skidaj teror-šal'”, rekao je Yildiz za Middle East Eye, koji je svoj govor završio podizanjem palestinske zastave.
Mikrofon mu je bio isključen, a izviždali su ga ostali članovi gradskog vijeća.
U prvom govoru koji je održao na tu temu u novembru, 60 posto od 93 člana gradskog vijeća napustilo je prostoriju, rekao je Yildiz.
“Njemačka šuti i isporučuje oružje. Političari ne govore jer ne žele uništiti svoje karijere. Ali nije me briga. Zalažem se za istinu”, rekao je.
Sljedeći cilj Yildiza i njegove stranke je izlazak na izbore za Europski parlament koji će se održati u junu. Zajedno s drugim strankama istomišljenika diljem Europe, želi promovirati plan od 10 tačaka za podizanje svijesti o kršenjima ljudskih prava u Palestini.
“Moguće je dobiti mjesto, pa čak i ako je samo jedno, možemo nešto promijeniti”, rekao je Yildiz za Middle East Eye.
‘U pozadini su pohvale’
Njegov stranački kolega i član gradskog vijeća Wiesbadena, glavnog grada Hessena, Faisal Wardak, rekao je za Middle East Eye: “Ljudi se boje da će izgubiti posao ako progovore.”
Wardak je prije dvije sedmice podnio zahtjev za preispitivanje poslovnih veza Wiesbadena sa firmom za građevinske materijale HeidelbergMaterials, poznatom po upravljanju velikim kamenolomom u blizini sela al-Zawiya na okupiranoj Zapadnoj obali preko svoje podružnice u potpunom vlasništvu Hanson Israel.
Iskopani mineralni resursi dovoze se u Izrael i ne koriste Palestincima, koji su zakoniti vlasnici sirovina, prema međunarodnom pravu.
Wardak je u svom zahtjevu zahtijevao od grada Wiesbadena da otkrije informacije koje se odnose na projekte koji su u toku između grada i Heidelberg Materialsa, je li dodijelio ugovore o izgradnji ili nabavi Heidelberg Materialsu i koje je smjernice Wiesbaden postavio kako bi osigurao poštivanje međunarodnog prava.
“Šteta je da njemačka firma crpi resurse na račun Palestinaca, na račun ljudskih prava”, rekao je Wardak tokom govora ispred parlamenta u Wiesbadenu 21. marta. “Središnje pitanje je: idu li javna sredstva firmama poput Heidelberg Materials?”
Svi parlamentarni zastupnici, osim Wardaka i njegovog stranačkog kolege, glasovali su protiv prijedloga i on je odbijen.
U videosnimci parlamentarne sjednice nakon zahtjeva, gradonačelnik Wiesbadena, Gert-Uwe Mende, odgovorio je na Wardakov govor ističući da, govoreći o pokretu za bojkot oduzimanja i sankcija pod vodstvom Palestinaca, “antisemitska organizacija BDS podržava tvrdnje protiv Heidelberg Materialsa “, diskreditirajući Wardakov prijedlog kao “nemajući nikakve veze s lokalnom politikom grada”.
“Nakon toga ne mogu više puno učiniti. Ruke su mi vezane”, rekao je za Middle East Eye.
Četiri dana nakon što je prijedlog odbijen, izraelski veleposlanik u Njemačkoj Ron Prosor posjetio je Wiesbaden. “Hesse čvrsto stoji na strani Izraela”, izjavio je ministar predsjednik Hessea Boris Rhein.
Ali Wardak je rekao da su stvari drugačije kada je riječ o privatnim osjećajima.
“Iza zatvorenih vrata mnogi mi ljudi prilaze i govore mi da je to što radim hrabro i da to podržavaju, ali niko se ne usuđuje javno govoriti. Samo u stražnjoj sobi hvale”, rekao je Wardak.
Drugi kažu: ‘Ne mogu ništa promijeniti’. Ne vjerujem u to. Vidi se na mom primjeru, svako može učiniti nešto.
