Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je uvođenjem dodatnih 25 posto carina zemljama koje posluju s Iranom, nakon što planovi koje su predvodile Washington i njegov glavni saveznik, izraelski režim, nisu uspjeli spriječiti ekonomske proteste unutar Islamske Republike usmjerene na “promjenu režima”.
Donald Trump je to objavio u ponedjeljak na svojoj platformi Truth Social, rekavši da carine “stupaju na snagu odmah”.
Nije precizirao koje će zemlje biti pogođene niti kako će se carine provoditi, ali su posmatrači naveli Kinu kao najočitiju metu mjere s obzirom na veličinu njenih milijardi dolara godišnje trgovine s Islamskom Republikom.
Objava je uslijedila nakon što je Trump zaprijetio Iranu novom vojnom agresijom kao odgovor na ono što je nazvao Teheranovim suočavanjem s ekonomskim protestima.
Nakon prijetnje, neregularni elementi koje podržavaju Washington i Tel Aviv infiltrirali su se u proteste, ciljajući javnu imovinu, usmjeravajući bojevu vatru na demonstrante, pa čak i dijeleći vatreno oružje među njima, što su potvrdile obavještajne službe Islamske Republike.
Također u ponedjeljak, ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi potvrdio je tokom sastanka s diplomatama sa sjedištem u Teheranu da snimak dokazuje da ovi elementi pokušavaju uzrokovati što više žrtava kako bi utrli put ponovnoj vanjskoj agresiji na iransku teritoriju.
Međutim, ovo je ubrzo naišlo na pravovremena upozorenja iranskih zvaničnika o trendu, pri čemu su iranske snage sigurnosti uhapsile nekoliko vođa nereda i uspostavile veze između njih i stranih obavještajnih agencija.
Ranije su milioni Iranaca izašli na ulice kako bi pokazali solidarnost s islamskim establišmentom zemlje, koji se zakleo da će se pravilno pozabaviti tekućim ekonomskim problemima zemlje, a istovremeno se odlučno protivi pokušajima pobune i nemira.
Posmatrači su, u međuvremenu, primijetili da su nove tarife koje je najavio Trump i njihov jasan cilj da poremete trgovinu između Irana i Kine došli u trenutku kada su SAD nastojale povratiti kontrolu nad rezervama nafte u Venecueli, najvećem kineskom dobavljaču sirove nafte.
Akcija SAD-a uslijedila je nakon otmice venecuelanskog predsjednika Nicolasa Madura od strane američkih snaga, što je nezakonit potez prema međunarodnom pravu koji su mnogi identificirali kao pokušaj Washingtona da cilja na uvoz kineske nafte, pored ciljanja na regionalno miješanje.
Očekuje se da će tarifa od 25 posto ponovo zaoštriti trgovinski zastoj između Kine i SAD-a.
Zastoj je jedva dobio predah u maju, kada su se dvije strane složile da ukinu trocifrene tarife na međusobnu robu koje su gotovo zaustavile trgovinu između dvije najveće svjetske ekonomije.
