Home » Spomenik “Cvijet Srebrenice” i spomen-soba bit će postavljeni u sjedištu UN-a
BiH

Spomenik “Cvijet Srebrenice” i spomen-soba bit će postavljeni u sjedištu UN-a

Murat Tahirović (Foto: Nihad Ibrahimkadić/AA)

Vesna Bešić – Usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici na sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija ne donosi nešto epohalno niti nama niti bilo kome ovdje, ali je bitno da smo zatvorili jedan ciklus koji se odnosi na međunarodnu pravdu, na prihvatanje odgovornosti, poručio je predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović, javlja Anadolu.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija u četvrtak je usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Za Rezoluciju su glasale 84 zemlje, 19 je bilo protiv, 68 suzdržano. Većina zemalja članica UN-a odlučila je da se 11. juli svake godine obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

“Svi znamo da je Holandija prihvatila odgovornost kroz presude sudova u Holandiji. Preko ove Rezolucije i UN je prihvatio odgovornost za njegovu ulogu u genocidu u Srebrenici. Također, i Crna Gora je na neki način kroz svoje amandmane, prihvatanjem i glasanjem za Rezoluciju, prihvatila činjenice o genocidu u Srebrenici. Na neki način smo izolovali Srbiju i bh. entitet Republika Srpska od svih u svijetu, jer su ostali sami, usamljeni, pogotovo u ovom dijelu Evrope”, pojasnio je Tahirović.

Nacrt Rezolucije sponzorisale su mnoge države, uključujući Albaniju, Austriju, Bangladeš, Belgiju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Kanadu, Čile, Hrvatsku, Dansku, Estoniju, Finsku, Francusku, Njemačku, Irsku, Italiju, Jordan, Lihtenštajn, Litvaniju, Luksemburg, Maleziju, Nizozemsku, Novi Zeland, Sjevernu Makedoniju, Poljsku, Ruandu, Sloveniju, Švedsku, Turkiye, Veliku Britaniju, Sjedinjene Američke Države i Vanuatu.

– Učenje o genocidu u obrazovnim ustanovama –

Tahirović smatra da Rezolucija u budućnosti neće “donijeti ništa posebno”.

“Izučavat će se u obrazovnim sistemima širom svijeta, a nadam se da će to biti pokrenuto, prije svega, ovdje u Federaciji Bosne i Hercegovine, da ovdje kroz kantonalne obrazovne ustanove uvedemo izučavanje genocida u Srebrenici, a tako da budemo primjer i drugima, kao npr. u RS-u ili Srbiji. To bi mogao biti konkretan rezultat Rezolucije”, rekao je predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

Mišljenja je da bi uvođenje izučavanja genocida u obrazovnim ustanovama u RS-u i Srbiji moglo potrajati, ali je cilj da se prvenstveno u Federaciji BiH poduzme nešto po tom pitanju.

“Mi, Bošnjaci nismo dali toliki značaj Srebrenici, koji ona zaslužuje. Da mi u svojim obrazovnim sistemima, konkretno u Sarajevu, kantonu, Unsko-sanskom kantonu, Zeničko-dobojskom, Tuzlanskom, tamo gdje su Bošnjaci u većini, nemamo u obrazovnom sistemu na adekvatan način u knjigama predstavljenu Srebrenicu, a kako bi generacije imale mogućnost da izučavaju i nauče šta se to desilo u genocidu kroz presude međunarodnih sudova”, naglasio je Tahirović u razgovoru za Anadolu.

Smatra da je potrebno shvatiti da izučavanje nije samo obaveza Srbije, nego i nas u Bosni i Hercegovini, tačnije u Federaciji BiH.

– Cvijet Srebrenice ispred UN-a –

Međunarodni dan refleksije i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. (International Day of Reflection and Commemoration of the 1995 Genocide in Srebrenica) u petak je službeno uvršten na zvanični kalendar Ujedinjenih naroda.

“I ona će svake godine 11. jula na taj način biti obilježena”, istakao je Tahirović.

Podsjetio je da je u četvrtak, tokom Generalne skupštine UN-a, osoblje koje se bavi finansijama, ukazivalo na potrebu izmjene budžeta jer je neophodno obezbijediti određena finansijska sredstva kako bi se ispratilo sve ono što slijedi nakon usvajanja Rezolucije.

“Bit će obezbijeđena i sredstva za praćenje dešavanja oko 11. jula”, izjavio je Tahirović.

Udruženja žrtava, nakon usvajanja Rezolucije, nastavljaju sa aktivnostima i planovima koji su vezani za UN.

“Prvog jula u zgradi Generalne skupštine UN-a planirano je otvaranje izložbe fotografija i drugih artefakata iz Srebrenice, u organizaciji Memorijalnog centra Srebrenica. Dan kasnije je konferencija u zgradi UN-a, a kojoj će prisustvovati i glavni tužitelj Haškog tribunala, predstavnici UN-a, generalni sekretar, naš ambasador… A 3. jula je bilo planirano otvaranje spomenika, odnosno ‘Cvijeta Srebrenice’ ispred zgrade UN-a, u bašti. Međutim, zbog procedura oko izdavanja dozvola i kamena koji bi trebao doći, sve se malo razvuklo, pa ćemo mi tog datuma položiti kamen temeljac. Nadam se da će se naredne godine cijela ta procedura završiti i da ćemo postaviti spomenik”, poručio je Tahirović.

Naveo je da je sve ostalo oko spomenika završeno, od idejnog rješenja i ostalih procedura. Spomenik bi trebao da bude dva sa dva metra.

“On će biti stalno ispred zgrade UN-a i da ukazuje na genocid počinjen u Srebrenici. Nakon izložbe 1. jula, bit će stalna postavka spomen sobe gdje će biti izložene određene fotografije iz Srebrenice, artefakti, ali i ono što su majke radile u prethodnom periodu. Tako da će to ostati kao trajna i stalna izložba u okviru UN-a u New Yorku”, pojasnio je Tahirović.

Podsjetio je i na sve što su udruženja žrtava genocida uradila u proteklom periodu kada je riječ o Rezoluciji, zakonima, negiranju genocida i presuđenim ratnim zločincima.

“Kada se sada osvrnem, to je bio dug put. Ja i Munira Subašić smo 2013. sjeli i dogovorili se da pokrenemo projekat zabrane negiranja genocida i holokausta. Kada smo krenuli u realizaciju, naišli smo na velike otpore, pa i bh. javnosti i međunarodnog faktora u Bosni i Hercegovini. Niko nije prihvatao činjenice koje smo izlagali. A, mi smo samo tražili da se prihvate presude Međunarodnog krivičnog suda i da se zaustavi negiranje genocida i drugih ratnih zločina u Bosni i Hercegovini”, izjavio je Tahirović.

– Negatorima zabraniti kandidovanje –

Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko tek je 2021. godine donio odluku koja se odnosi na dopune Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine, a kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida.

“Uspjeli smo uz revidiranu strategiju da uvedemo Aneks B, koji obavezuje naše tužilaštvo da radi na predmetima A liste, da obavežemo Haški tribunal, odnosno Rezidualni mehanizam da prati rad našeg pravosuđa. Uspjeli smo da visoki predstavnik Christian Schmidt izmijeni Izborni zakon i da njime onemogući licima koja su presuđena za ratni zločin da se kandiduju na izborima. Uspjeli smo i da u krivičnu evidenciju Bosne i Hercegovine uvedemo presuđene ratne zločince iz Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju”, rekao je Tahirović.

Poručio je da su u proteklom periodu, unatoč opstrukcijama, uspjeli zatvoriti jedan ciklus.

“Nismo završili posao, sa negatorima imamo još puno posla i vjerovatno ćemo ga imati cijeli život. Iz našeg državnog sistema moramo izbaciti sve negatore, svih ratnih zločina. Visokom predstavniku smo rekli da mora naći mogućnost da kroz Izborni zakon zabrani kandidaturu svima koji negiraju presude međunarodnih sudova, pa i domaćih. Svakom ko to radi mora biti zabranjeno pojavljivanje i kandidatura na izborima. Na taj način ćemo ih izbaciti iz sistema, da ne uzimaju naš novac, da im mi ne plaćamo da nas vrijeđaju”, dodao je Tahirović za AA.