Home » Srebrenička majka Kada Hotić: Rezolucija o Srebrenici pečat istini, putokaz budućim generacijama
BiH

Srebrenička majka Kada Hotić: Rezolucija o Srebrenici pečat istini, putokaz budućim generacijama

Foto: Nihad Ibrahimkadić /AA

Potpredsjednica Udruženja Pokret majke enklave Srebrenica i Žepa Kada Hotić poručila je da rezolucija o genocidu u Srebrenici treba biti putokaz budućim generacijama za bolju budućnost.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija (GS UN) danas će od 16 sati po srednjeevropskom vremenu razmatrati usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici čiji su autori, osim Bosne i Hercegovine, Ruanda i Njemačka.

“Mislim da je rezolucija važna za cijeli region, ne samo za porodice žrtava Srebrenice. Nama je rezolucija potvrda naše borbe, koja traje sve ove godine, dokazivanja istine, iznošenja u javnost”, rekla je za Agenciju Anadolu (AA) Hotić.

Smatra da je vrijeme da se prihvati istina o genocidu u Srebrenici i da se radi na preveniranju budućih zlodjela, zločina i genocida.

“I da se historija proučava onakva kakva jeste, da bude u školskim knjigama. A rezolucija, zvanični dokument te istine, da bude putokaz budućim generacijama u bolju budućnost, da imaju pravu istinu pred sobom i da se ne služe lažima. Ova rezolucija je konačan pečat istini, da bude pouka, da se ne zaboravi ovo zlo, kao što nismo zaboravili ni Holokaust ni mnoge druge historijske činjenice”, pojasnila je Hotić.

Istakla je da porodice žrtava genocida godinama traže istinu, pravdu, odgovornost i izvinjenje.

“Svjesni smo da svi ne mogu biti osuđeni za počinjeno, svjesni smo da nijedna rezolucija ne može vratiti mrtve u život. Ali da osjetimo neku pravednost i ljudskost, te da se na ovim prostorima stvori neka mogućnost za povjerenje među narodima. Nama treba povjerenje, a ne prazne priče i neistine”, kazala je Hotić.

Poručila je i da svako ima pravo na mir i slobodu.

“Borim se jer me se tiče. Ostala sam bez oca u Drugom svjetskom ratu, nisam ga zapamtila, nema ni mezar. Nije se tražilo, nije se niko borio, bila je politika da se šuti. Danas ne slušamo tu politiku i pričamo. Nemam mržnju u sebi, nijednoj majki Srpkinji ne bih poželjela moju patnju, žalost”, naglasila je Hotić kojoj je u genocidu u Srebrenici 1995. godine (kojeg su počinili pripadnici tadašnje Vojske Republike Srpske, MUP-a RS-a, te pojedine policijske i paravojne formacije iz Srbije nad stanovnicima ”zaštićene zone UN-a”) ubijeno pet članova uže i više od 50 osoba iz šire porodice.

Dodala je da su ranije imali sastanke u UN-u.

“Ispred zgrade UN-a će se postaviti cvijet Srebrenice, već je u izradi, ove godine idemo na postavljanje kamena temeljca. Dobit ćemo sobu sjećanja na Srebrenicu”, dodala je Hotić.

Uz zemlje autore rezoluciju je kosponzoriralo još 38 zemalja koje navode kako usvajanje ovog dokumenta predstavlja ključnu priliku za ujedinjenje u odavanju počasti žrtvama i priznavanju ključne uloge međunarodnih sudova u priznavanju genocida u Srebrenici.

– Finalni nacrt rezolucije –

Finalni nacrt rezolucije koji će se danas naći pred Generalnom skupštinom UN-a ima sedam tačaka:

– Odlučuje se da se 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici;

– Bezrezervno se osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici te poziva države članice da sačuvaju utvrđene činjenice uključujući i kroz obrazovne sisteme razvijanjem odgovarajućih programa, također u cilju sjećanja, sprečavanja poricanja i iskrivljavanja i pojava genocida u budućnosti;

– Također bezrezervno osuđuje postupke koji veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida od strane međunarodnih sudova, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici;

– Naglašava važnost dovršetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i dostojanstvenu sahranu, te poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida u Srebrenici koji se tek trebaju suočiti s pravdom;

– Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o prevenciji i kažnjavanju zločina genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda;

– Zahtijeva od generalnog sekretara da uspostavi informativni program pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije”, počevši tako aktivnosti na pripremama za 30. godišnjicu genocida 2025. godine;

– Poziva sve države članice Ujedinjenih nacija, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i odavanja počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. kao i odgovarajuće aktivnosti obrazovanja i podizanja javne svijesti.

(AA)