Predsjedavajući Jemenskog vrhovnog političkog vijeća Mahdi al-Mashat ponovno je potvrdio potporu svoje zemlje Palestincima u Gazi sve dok izraelska brutalna agresija na opkoljeni pojas ne završi i blokada se ne ukine, pozivajući muslimanske i arapske nacije da slijede taj primjer.
Al-Mashat je to izjavio u nedjelju na 61. godišnjicu revolucije 14. oktobra protiv britanske okupacije južnog Jemena.
Istaknuo je kako su “neovisnost naroda i suočavanje s okupacijom u cijelom svijetu humanitarna nužnost i neosporivo pravo”.
“Naša jemenska nacija danas čvrsto i nepokolebljivo podržava palestinski narod u njihovoj egzistencijalnoj borbi za oslobođenje od izraelske okupacije” svim svojim sposobnostima, dodao je.
Kao potporu Gazi, Jemen je izveo operacije protiv brodova povezanih s Izraelom, kao i brodova povezanih sa Sjedinjenim Državama i Britanijom nakon dva zračna napada na arapsku zemlju kako bi je prisilili da prekine svoje protuizraelske operacije.
Jemenci inzistiraju da će se pomorske operacije i osvetnički napadi bespilotnim letjelicama i projektilima na luke koje je okupirao Izrael nastaviti sve dok režim napada Gazu.
Al-Mashat je također osudio izraelske masakre u Libanu, ističući da Sa'naa u potpunosti podržava libanski narod.
U međuvremenu je pozdravio “legendarne herojske” akcije libanskih boraca otpora, istaknuvši da su dokazali da mučeništvo njihovih vođa nije potkopalo njihovu odlučnost da nastave putem oslobađanja al-Qudsa.
Izrael je na meti Libana od oktobra 2023., kada je okupacijski režim pokrenuo genocidni rat u Pojasu Gaze.
Hezbollah je na agresiju odgovorio brojnim osvetničkim operacijama, uključujući i onu s hipersoničnim balističkim projektilom, koja je gađala okupirana palestinska područja.
Od kraja septembra, Izrael je eskalirao svoje napade na Hezbollah, ubivši njegovog vođu Sayyeda Hassana Nasrallaha i brojne njegove visoke osobe.
Najmanje 2.306 ljudi ubijeno je u izraelskoj vatri, a više od 10.698 je ranjeno od početka sukoba prošle godine, prema podacima ministarstva zdravstva.
Libanski pokret otpora obećao je da će nastaviti s operacijama protiv Izraela sve dok izraelski režim nastavi rat u Gazi, u kojem je dosad ubijeno najmanje 42.227 Palestinaca, uglavnom žena i djece.
‘Alarm upozorenja’
Osvrćući se na izjave izraelskog premijera Benjamina Netanyahua o “promjeni strateške stvarnosti u zapadnoj Aziji”, al-Mashat ih je nazvao “alarmom upozorenja” za sve arapske nacije.
Pozvao je muslimanske i arapske nacije da se ujedine kako bi osujetili izraelske zavjere protiv regije.
“Ako danas ne stanemo zajedno pred ovim zločinačkim neprijateljem i gnusnim masakrima bez presedana koje čini u Palestini, Libanu, Siriji i Jemenu, svi će doći na red, jedan po jedan.”
Dodao je da “trebamo pružiti podršku palestinskom i libanskom narodu, novcem, oružjem, riječima i stavovima”.
Na drugom mjestu u svojim primjedbama, al-Mashat je pozvao Saudijsku Arabiju “da poduzme hrabre i ispravne korake kako bi potpuno okončala agresiju i ukinula opsadu [nametnutu Jemenu],…i da se ne preda pritisku SAD-a” koji ima za cilj produžiti rat služiti vlastitim interesima Washingtona nauštrb “interesa naših zemalja i naroda i interesa našeg Ummeta”.
Saudijska Arabija pokrenula je brutalnu agresiju na Jemen u martu 2015., angažirajući pomoć nekih od svojih regionalnih saveznika, kao i masovne isporuke naprednog oružja iz SAD-a i zapadne Europe.
Zapadne vlade dodatno su proširile svoju političku i logističku potporu Rijadu u njihovom neuspješnom pokušaju da vrate vlast u Jemenu bivšoj vladi koju je postavila Saudijska Arabija.
Bivši predsjednik jemenske vlade, Abd Rabbuh Mansur Hadi, dao je ostavku na mjesto predsjednika krajem 2014. i kasnije pobjegao u Rijad zbog političkog sukoba s Ansarullahom. Pokret je upravljao jemenskim poslovima u nedostatku funkcionalne administracije.
Rat je nadalje doveo do ubijanja desetine hiljada Jemenaca i pretvorio cijelu naciju u poprište najveće svjetske humanitarne krize.
Prekid vatre uz posredovanje UN-a, koji je postignut 2022., još uvijek je uglavnom na snazi unatoč službenom isteku. Značajno je smanjio sukobe, ali konačni, trajni mir tek treba biti postignut u ratom razorenoj zemlji.