Vladini uredi širom EU mogu zabraniti zaposlenima da nose vjerske simbole, kao što su mahrame, u interesu neutralnosti, odlučio je najviši sud EU, iako je naglasio da se takva ograničenja moraju podjednako primjenjivati na sve zaposlene i da se uklapaju u pravni kontekst svake države članice.
U odluci, koju je u utorak objavio sud Evropske unije, navodi se da su takve zabrane dozvoljene kako bi se nametnulo “potpuno neutralno administrativno okruženje”, piše britanski The Guardian.
Međutim, sud je rekao da se zabrane odjeće ili simbola povezanih s filozofskim ili vjerskim uvjerenjima moraju ravnomjerno primjenjivati. “Ovakvo pravilo nije diskriminatorno ako se primjenjuje na opšti i neselektivni način na cijelo osoblje te administracije i ograničeno je na ono što je striktno neophodno”, navodi se.
Sud je zatražen da donese odluku nakon što je muslimanskoj službenici u opštini Ans, u istočnoj Belgiji, rečeno da ne može nositi mahramu na poslu. Sudski dokumenti navode da je njen posao uključivao malo kontakta sa javnošću.
Ubrzo nakon toga, opština je izmijenila svoje uslove zapošljavanja kako bi zahtijevala da svi zaposleni poštuju strogu neutralnost. Zaposlenica je uložila žalbu lokalnom sudu, opisujući zabranu kao diskriminatornu i izražavajući zabrinutost da je povrijeđeno njeno pravo na slobodu vjeroispovijesti.
Sud je primijetio da, iako su otvoreni znaci vjerskog ubjeđenja zabranjeni, nekoliko fotografija koje je dostavio podnosilac žalbe jasno pokazuju da su „diskretni znaci uvjerenja tolerisani“.
Ovi simboli su uključivali nošenje naušnica s krstom ili održavanje božićnih zabava, rekao je advokat podnosioca žalbe za Guardian.
Sud se obratio EU, tražeći od suda pravde da ocijeni da li je pravilo o neutralnosti diskriminatorno.
U odluci koja važi za urede javnog sektora širom EU, sud sa sjedištem u Luksemburgu rekao je da se politika stroge neutralnosti “može smatrati objektivno opravdanom legitimnim ciljem”.
Vijesti o presudi izazvale su zabrinutost u nekim krugovima. Femyso, panevropska mreža koja predstavlja više od 30 muslimanskih omladinskih i studentskih organizacija, opisala je presudu kao potencijalno kršenje slobode vjere i izražavanja.
“Unatoč tome što su neutralno prikrivene, zabrane vjerskih simbola uvijek su usmjerene na mahramu”, rekla je organizacija, citirajući rad Fondacije za otvoreno društvo iz 2022. u kojem se tvrdi da se te zabrane zasnivaju na islamofobičnim diskursima koji prikazuju islamsko odijevanje kao nespojivo s neutralnošću.
