U Banjoj Luci počelo je svečano otvaranje džamije Arnaudija. Kako je ranije Islamska zajednica BiH kazala riječ je o jednom od najljepših vjerskih objekata u BiH.
Prvo se pristunim obratio Muamer Okanović, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Banjaluka.
“Ova džamija je dragulj među svim džamijama. Ova džamija upotpunije banjalučke džamije. Izgrađena je nedugo nakon Ferhat-pašine džamije. Kao glavni imam izuzetno sam sretan što danas 7. maja džamija ponovo otvara svoja vrata i što će na radost vjernika i građana Banja Luke biti i bivati sjetište dobrih i čestitih ljudi”, kazao je Okanović.
Potom se prisutnim obratio i gradonačelnik Banja Luke, Draško Stanivuković.
“Poštovane visoke zvaničnici, dragi prijatelji Bošnjaci veliko mi je zadovoljstvo što sam ovdje. Gradovi i mjesta pripadaju onima čiji su tu spomenici, bogomolje… Banja Luka pripada svima. Čestitam na ovom važnom događaju. Bio je ovo dugo očekivani datum, prelijepa bogomolja otvara svoja vrata. Želim da mnogo godina da ima molitvenu upotrebu svim vjernicima islamske vjeroispovijesti”, kazao je Stanivuković.
Potom je dodao:
“U bogomoljama moramo se moliti da nosimo životno breme koje nam se stavi na pleća. Breme se mjeru u snazi da pogledamo jedni druge i da oprostimo jedni drugima ono što se može oprostiti. Ono što se ne može da odemo u bogomolju da shvatimo da živjeti ovdje nije samo moguće nego i lijepo. Drago mi je što smo danas okupljeni u Banja Luci. Ona danas nije samo bomoglja, ona je i most. Ona je most zato što je posljednja džamija koju smo morali obnoviti da bi bliži jedni drugim, ali i Bogu. Ne vjerujem u čovjeka koji ruši svetinje i bomogolje. Nema tuđe svetinje, sve su svetinje naše”, kazao je Stanivuković.
Na ovaj govor Stanivukovića uslijedio je aplauz prisutnih.
Stanivuković je također kazao kako svaki čovjek ima pravo na vjeru, slobodu…
“Kao pravoslav, drago mi je što mogu biti ovdje i poslati poruke mira, toleracije i međusobnog poštovanja. Ponosam sam da kažem da je Banja Luka završila važan zadatak obnovila sve džamije, kataderale, i sve crkve. I to je Banja Luka, svaki čovjek ima pravo na vjeru, slobodu… Banja Luka ima toliko ljubavi da može da izvodi, u one opštine gdje je toga manje. To je Banja Luka. Ovo je otvoren grad i svi su dobrodošli. Bio sam prije godinu dana ovdje. Glavni imam Okanović me stidljivo pitao da li možemo obnoviti neke stvari, rekao sam da ćemo sve da sredimo da ovo bude prelijepo. To je naše opredjeljenje. Kada je budžet bio pri kraju, rekoše mi saradnici da na Ferhadiji ima problema sa krovom. I rekao sam da ako nedostaje da ću dati od sebe. Niti jedna svetinja ne smije da prokišnjava. Poruka iz Banja Luke da se čuje u cijeloj zemlji. Da pokaže kakvi zajedno možemo biti. Želim da svako od nas u vjeri traži od Boga oprost, snagu, vjeru. I da svako uradi šta on može, a ne da gledamo šta neko nije pa da ni ja ne uradim. Tražimo bolje od nas samih, onda pogledamo i druge”, zaključio je Stanivuković.
Predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik obratio se danas prilikom otvorenja džamije Arnaudija u Banjaluci, te je tom prilikom poslao pomirljive poruke kazavši da je “Arnaudija svjedok postojanja, radosti, ali i bezumlja koje je dovelo do rušenja ovako divnog objekta”.
“Uvaženi reisu-l-ulema Kavazoviću, muftije iz BiH, Slovenije, Hrvatske i cijelog svijeta, dragi muftija banjalučki, posebno pozdravljam ministra Nurija iz Turske, izaslanika predsjednika Erdogana. Danas svjedočimo veoma bitnoj stvari, a ono što se desilo prije 30 godina na današnji dan je bila greška. Ne može se nikakvim rušenjem dovesti u pitanje postojanje ovakvih bogomolja. Danas, 30 godina poslije, svjedočimo naporima da se ponovo izgradi džamija Arnaudija u Banjaluci. Zahvalan sam svima koji su pomogli Turskoj koja je izdvojila novac i drugim institucijama koje su pomogle”, kazao je Dodik na početku obraćanja.
Ističe da sve što može da se gradi je mir.
“Okupljeni smo da svjedočimo vremenu da na ovim prostorima živi mir, podrška, da svako može da bude svoj, drugačiji, pripadnik jednog, drugog ili petog naroda. Sve što možemo zajedno da gradimo jeste mir. Vama, vjernicima muslimanima želim da čestitam Dan džamija ali isto tako svim vjernicima u Banjaluci želim čestitati ponovnu izgradnju ovog objekta“.
Dodik je još kazao da je džamija Arnaudija svjedok postojanja, radosti, ali i “bezumlja koje je dovelo do rušenja”.
“Arnaudija je svjedok postojanja, radosti, ali i bezumlja koje je dovelo do rušenja ovako divnog objekta. Želim da živimo u miru i da ovakve bogomolje niko ne ošteti. Političari pomalo uzavrelih strasti šalju razne poruke ovih dana, a ja ću poslati samo jednu: Jedino što nam preostaje u našim životima jeste da mirno proživimo mir i stabilnost, da mi svi mi imamo jednaka prava zagarantovana. Cijenim činjenicu da smo ovdje okupljeni da svjedočimo uspjehu. Ovo je naše okupljanje. Neka vam je džamija sretna, neka posluži za molitveno djelovanje bez obzira na vjeru i naciju“, kazao je i zaključio:
“Računajte na sve nas, na institucije Republike Srpske, živi i zdravi bili”.
Naša je radost posebna jer ponovno uzdizanje Arnaudije vraća nadu u naše bolje sutra koje itekako trebamo, rekao je muftija banjalučki Ismail ef. Smajlović na svečanom otvorenju džamije Arnaudija u Banjaluci.
“Od konca 16. stoljeća čista srca vjernika i bistri pogledi dobronamjernika stapali su se sa ovim banjalučkim draguljem Arnaudija džamijom. Nakon njenog trodecenijskog izbivanja danas je ponovo vraćamo u njeno prirodno prebivalište šeher Banjaluku. Danas je pridružujemo ostalim džamijama u ovom gradu i zaokružujemo mukotrpan posao njihove obnove”, rekao je muftija banjalučki.
Dodao je da će njezin džemat sa 68 drugih džamata na području banjalučkog muftiluka biti blagodat u kojem će muslimani moći upotpunjavati svoje propise i obredne aktivnosti.
“Mi vjerujemo u bolje sutra i marljivo radimo na tome”, rekao je muftija banjalučki, zahvaljujući se narodu Turske koji je posredstvom Generalne direkcije vakufa, Vlade Turske i predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana obnovio džamije u BiH, a intenzivno se provode i pripreme za obnovu sahat kule.
Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović danas je pozvao sve dobronamjerne ljude Banje Luke da, bez obzira na njihovu životnu filozofiju i opredjeljenje, štite jedni druge od svakog zla i da čuvaju bogomolju drugoga kao što čuvaju i svoju vlastitu.
On je izrazio nadu da će obnova banjalučkih džamija vratiti stari duh otvorenosti Banjoj Luci, da će ohrabriti one čiji korijeni su s ovih prostora da se vrate i da će osnažiti dobre međuljudske odnose.
“Nadamo se da će svjetlo kandilja banjalučkih džamija osvijetliti put bolje budućnosti i da će pomoći da zacijele duboke rane. Ako vjerski objekti ne vrše tu ulogu i ne doprinose međuljudskoj korektnosti i čestitosti, ne podstiču ljude na plemenitost i kulturu i ne pozivaju ih na saradnju u dobru i na civilizacijsku izgradnju, onda ne vrše svoju ulogu koja im je namijenjena”, kazao je, između ostalog, reisul-ulema.
Obraćanje reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića prenosimo u cijelosti:
“Hvala Allahu Koji je odlikovao čovjeka nad ostalim stvorenjima. Koji je ljudima objavio Kurʼan. Neka je mir i spas na Muhammeda, a.s., prvaka vjerovjesnika i ljudi, izvora znanja i mudrosti, na njegov rod i ashabe. Gospodaru naš, uputi nas putevima koji Tebi vode i zaštiti nas od ljudi i naroda koji nam nasilje čine.
Ekselencije i eminencije, braćo i sestre, dragi prisutni!
Esselamu alejkum, mir s vama!
Božijom voljom i Njegovom podrškom danas svjedočimo velikom događaju: obnavljanju još jednog simbola naše vjere i postojanosti na ovim prostorima. Svjedočimo danas potvrdi velike historijske istine prema kojoj će one ideje koje grade nadvladati one koje ruše. Današnjim ponovnim otvaranjem ove drevne građevine, koja je stoljećima bila utočište dobrih ljudi, mi ispravljamo makar dio nepravde prema ovom gradu, njegovoj historiji i njegovim stanovnicima.
Danas u ovom lijepom gradu naše prelijepe domovine svih šesnaest prijeratnih džamija ponovo blistaju svojim sjajem i svjedoče o nama i našoj kulturi – kulturi u kojoj je uvijek bilo mjesta za druge i drugačije.
Obradovani smo i ohrabreni što su s nama naša braća iz Turske bez čije pomoći ovaj posao ne bismo mogli završiti. S nama su danas državni ministar u Vladi Republike Turske Mehmet Nuri Ersoj, predsjednik Dijaneta dr. Ali Erbaš, direktor Generalne direkcije vakufa Republike Turske Sinan Aksu i drugi naši dragi prijatelji iz ove prijateljske zemlje.
Također, braćo i sestre, sa ovoga mjesta posebne pozdrave šaljemo našem bratu, uvaženom predjsedniku Republike Turske Redžepu Tajibu Erdoganu, neka ga Allah čuva.
Ovo je naše zajedničko bosansko-osmansko naslijeđe ali i naslijeđe čitave Bosne i Hercegovine, Evrope i svijeta nad kojim nam valja bdjeti.
Istovremeno, naša radost je pomućena prisjećanjem na sve one džematlije ove džamije koji nisu više s nama, koji su ubijeni ili protjerani iz svog rodnog grada. Vrijeme je ovo i mjesto da se pored svih njih sjetimo i časnog muftije Ibrahim-ef. Halilovića koji je preživio više pokušaja atentata na njega i njegovu porodicu i svojim očima svjedočio rušenju džamija i pokušaja zatiranja svakog traga prisustva muslimana u ovom gradu. Danas se sjećamo i Zahid-ef. Makića, vrijednog banjalučkog imama, koji je 23. septembra 1992. godine iz vatrenog oružja ubijen u gradu u kojem nije bilo vojnih dejstava i to u povratku kući nakon obavljenog akšam-namaza u “Mehdibeg” džamiji. Sjećamo se danas i rahmetli Murata Badića, šezdesetjednogodišnjeg starca iz Cazina, koji je kamenovanjem ubijen na dan postavljanja kamena temeljca za obnovu džamije Ferhadije. Za njegovo ubistvo niko nije odgovarao.
Sjećamo se, tugujemo i molimo za duše brojnih drugih, naše braće i sestara čiju žrtvu nikada nećemo zaboraviti.
Braćo i sestre, dragi prisutni.
Brine nas i to što danas uz ove obnovljene džamije jedva da imamo džemat.
Nadamo se da će obnova banjalučkih džamija vratiti stari duh otvorenosti ovom gradu, da će ohrabriti one čiji korijeni su s ovih prostora da se vrate i da će osnažiti dobre međuljudske odnose. Nadamo se da će svjetlo kandilja banjalučkih džamija osvijetliti put bolje budućnosti i da će pomoći da zacijele duboke rane.
Ako vjerski objekti ne vrše tu ulogu i ne doprinose međuljudskoj korektnosti i čestitosti, ne podstiču ljude na plemenitost i kulturu i ne pozivaju ih na saradnju u dobru i na civilizacijsku izgradnju, onda ne vrše svoju ulogu koja im je namijenjena.
Džamija je uvijek bila mjesto koje u nama izgrađuje mjeru postupanja u nastojanju da se pravilno i korisno postavimo prema svemu s čim dođemo u dodir. Džamija ljude uči zajedništvu i tako ih održava u ravnoteži i harmoniji sa svijetom u kome žive. Imati mjeru u životu, dokučiti tu mjeru, najveće je čovjekovo umijeće. Zakidanje na mjeri – odstupanje od umjerenosti – ima loše posljedice i među ljude unosi mržnju, pakost i uskraćuje im ljubav u međusobnim odnosima. Stoga, neka nam odmjerenost u svemu bude najvažnija, mjera svih stvari. Ta, mi smo, po slovu Kur'ana, ummet srednjega puta, zajednica umjerenosti i odmjerenosti, pa neka i naše džamije u našim mahalama budu centri u kojima će se njegovati takva orijentacija, u kojima ćemo jedni druge prepoznavati kao braću i sestre i iz kojih ćemo svakim danom izlaziti kao bolji i plemenitiji ljudi.
Džamija je i mjesto širenja islamske i opće kulture i obrazovanja. Pa neka i ova džamija bude mjesto okupljanja dobrih i pobožnih ljudi; mjesto u kojem će se odgajati
velikani, ljudi visokog morala i visokih ambicija, muškarci i žene koji će ponizno služiti svojoj zajednici i svojoj domovini; i prednjačiti u dobru.
Želim kazati da su muslimani generalno uvijek doprinosili napretku, čuvali, branili i štitili ono što svijet može učiniti boljim i ljepšim. Upravo je džamija doprinijela da komunikacija među ljudima uvijek bude otvorena i srdačna, topla i prijateljska.
Zato se s pravom pitamo odakle su došli oni koji su bez razloga bili spremni porušiti sve banjalučke džamije i sve druge do kojih su došli. Nadam se da ovih šesnaest banjalučkih ljepotica više nikada neće dohvatiti rušilačka ruka. Bože, molimo Te da tako i bude.
Nijedan objekat u kome se istinski zaziva Dragi Bog ne bi trebao ikome smetati: ni hrišćanska crkva, ni jevrejska sinagoga. Naprotiv, muslimani su pozvani da i njih štite i brane od nasrtaja onih koji nemaju svijesti o njihovom značaju i o vrijednosti međuljudskih i međureligijskih odnosa. I muslimani su to činili, i činit će, ako Bog da. To je njihova vjerska obaveza; tome ih uči njihova džamija. Kur'an kaže: A da Allah ne suzbija neke ljude drugima, do temelja bi bili porušeni manastiri, i crkve, i havre, a i džamije u kojima se mnogo spominje Allahovo ime. (El-Hadždž, 40)
Pozivam sve dobronamjerne ljude ovoga grada, bez obzira na njihovu životnu filozofiju i opredjeljenje, da štite jedni druge od svakog zla i da čuvaju bogomolju drugoga kao što čuvaju i svoju vlastitu. Jedni drugima smo najpreči.
Također, ovom prilikom pozivam Banjalučane, koje je ondašnji zločinački režim otjerao iz ovog njihovog grada, da se vrate i svoj život provode ovdje, kao svoji na svome, i da zajedno s drugim čestitim ljudima u njemu doprinose daljnjem napretku i prosperitetu grada u svakom pogledu.
Vratite se u svoju Bosnu, svojoj avliji, jer „Sunce tuđeg neba neće vas grijati kao ovo ovdje“, kako reče naš pjesnik Aleksa Šantić i jer pripadate ovoj zemlji i ovom nebu! Ova vas džamija treba; ovaj grad vas treba; ova zemlja vas treba. Vas i vašu djecu.
Dragi Banjalučani!
Vi imate stoljetno iskustvo zajedničkog življenja i međusobnog kulturnog prožimanja. To je nešto što struji vašim žilama i unosi toplinu u vaše duše. Čuvajte to i svoje iskustvo prenesite na svoju djecu. Govorite im o ljepoti zajedničkog življenja. One koji ne budu umjeli živjeti s drugima i s njima dijeliti životni prostor život će, bez sumnje, potisnuti na marginu i oni će kaskati za drugima.
Rukovodstvo ovoga grada pozivam da poštuje vjersko opredjeljenje svake osobe, da ljude tretira jednako i svima pruža jednaku šansu za uspjeh, te da njeguje kulturu mira i suživota. Neka nasilje zauvijek ode iz ovog grada – na dno odlagališta nepoželjnog, ponižavajućeg i lošeg.
Neka su vam blagoslovljeni svi hramovi u kojima se istinski veliča Bog svih ljudi, i neka i ovih šesnaest naših džamija budu svjetionici na stazi radosti, uspjeha i lijepog življenja.
Bože, blagoslovi ovaj grad i njegove ljude i neka se u njemu spominje ime Tvoje sve do Sudnjega dana. I slobodno uče ezani i zvone crkvena zvona. Neka Arnaudija iznova svjedoči o dobroti ljudi ovoga grada. Amin!”, prenosi Mina.
Džamija Arnaudija srušena je 1993. godine, a Protokol o finansiranju ponovne izgradnje potpisan je između Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH i Generalne direkcije vakufa Republike Turske 11. oktobra 2016. godine. Kamen temeljac postavljen je 22. aprila 2017., a kompletna izgradnja završena je krajem prošle godine. Obnova je koštala oko šest miliona KM.
Džamija Arnaudija prvi put je podignuta 1594. godine.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika 2003. godine proglasila je mjesto i ostatke graditeljske cjeline Arnaudije nacionalnim spomenikom BiH.
Otvaranjem Arnaudije bit će završen proces obnove 16 porušenih banjalučkih džamija.
N1
